Blog jedne wannabe novinarke https://blog.dnevnik.hr/petraplivelic

subota, 31.05.2014.

Najbolje od hrvatske umjetnosti


Tjedan najvećih hrvatskih slikara traje od subote 31. svibnja do nedjelje 8. lipnja 2014. godine. Tim povodom u kultnoj instituciji grada Zagreba, Gradskoj kavani na Trgu bana Josipa Jelačića održava se izložba slika pod nazivom „Najbolje od hrvatske umjetnosti“.



Izložba će prikazati preko četrdeset djela najvećih hrvatskih slikara koja do sada nisu izlagana u javnosti. Naime, izložene slike inače su krasile domove ljubitelja vrhunske umjetnosti, a posuđene su za izložbu na kojoj će biti premijerno predstavljene. Izložba „Najbolje od hrvatske umjetnosti“ objedinjuje autentična djela iz privatnih kolekcija najvećih hrvatskih slikara poput Vlahe Bukovca, Slave Raškaj, Celestina Medovića, Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Ljube Babića i drugih velikih autora.
Izložba traje koliko i sam tjedan najvećih hrvatskih slikara, dakle od 31. 5. do 8. 6. 2014. godine. Pojedinačna cijena ulaznice je 45 kuna, a obiteljska ulaznica stoji 69 kuna. Svi posjetitelji moći će besplatno konzumirati piće i sudjelovati u vrijednim nagradnim igrama. Poželjno je da posjetite izložbu slika u što većem broju jer je ona humanitarnog karaktera. Naime, dio prihoda donirat će se djeci u SOS Dječjem selu Hrvatska.


Detaljnije na:
ulaznice.hr
ibidem.hr

Gradska kavana, Trg bana J. Jelačića 9, Zagreb



Petra Plivelić

Oznake: najbolje od hrvatske umjetnosti, izložba, slike, gradska kavana, Trg bana Jelačića, sos dječje selo hrvatska

31.05.2014. u 11:19 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 30.05.2014.

Dani satire Fadila Hadžića u kazalištu Kerempuh*


Nakon što je gradsko Satiričko kazalište Kerempuh proslavilo 50. godišnjicu postojanja sada najavljuje 38. izdanje Dana satire Fadila Hadžića, najstarijeg kazališnog festivala u Hrvatskoj. Festival započinje 3. lipnja premijerom „Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja“ režisera Vinka Brešana, a završava 21. lipnja. Iz neuobičajeno velike ponude od čak 53 prijavljene predstave, ovogodišnja izbornica festivala Mani Gotovac odabrala je 13 predstava koje dolaze iz Zagreba, Varaždina, Splita, Ljubljane, Kranja, Beograda, Novog Sada i drugih gradova. Ravnatelj kazališta Kerempuh Duško Ljuština rekao je kako su Dani satire Fadila Hadžića najstariji takmičarski festival u našoj zemlji. Dodao je da su od ovogodišnjih 13 predstava sedam iz Hrvatske, a šest iz regije.


Na festivalu će se dodijeliti nagrade Večernjeg lista za najbolju predstavu, za najboljeg mladog glumca i glumicu, za ulogu najbolje prihvaćenu od publike i mnoge druge. Festival koji je najskuplji do sada, okupit će oko 300 hrvatskih i stranih umijetika, a predviđa se da će u 18 dana predstave vidjeti više od 8 tisuća ljudi. Najzanimljivija je predstava čijom se premijerom 3. lipnja otvara sam festival. „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ autora Ive Brešana i režisera Vinka Brešana praizvedena je 1971. godine kada je izazvala burne reakcije. Predstava je satirična, svojevrsna predstava u predstavi koja šalje određenu kritiku društvu i vlasti u koje gd vrijeme da se izvodi. Ovu izvrsnu predstavu izvode neki od značajnijih hrvatskih glumaca kao što su Goran Navojec, Željko Königsknecht, Borko Perić, Hrvoje Kečkeš, Ana Maras Harmander, Maja Posavec i drugi. Izbornica festivala Mani Gotovac birala je predstave koje se temelje na ljubavi i politici. Tako u četiri predstave variraju motivi ljubavi od 7 do 97 godina života, dok je središte interesa devet predstava kritika politike, društva i društvenih vrijednosti. „Vrijednost u životu je danas dobro izgledati. Tako jedna predstava nosi naslov „Ružni“. Meni se čini da se Hamletovo pitanje `Biti, ili ne biti?´ u današnjem svijetu prevodi kao `Izgledati, ili ne izgledati?´“, rekla je izbornica Gotovac.





Ovogodišnji festival satire značajan je i po svom Off programu u kojemu će se nizati atraktivna događanja. Nakon službenih predstava na pozornici će se moći vidjeti sasvim drugačiji program koji će uključivati koncerte, predstavljanje uglednih pisaca, performanse, politička sučeljavanja i drugo. Za koncerte su zaduženi LET 3 i TBF koji su poznati po svojoj glazbi koja kritizira sve što ne valja u društvu. „O samom koncertu mogu reći sada da će to biti jedan lijep, intiman koncert na neki način. A s druge strane opet brutalan i bučan.“, rekao je Zoran Prodanović iz LET-a 3 o skorašnjem koncertu svoje grupe.


U sklopu off programa Poznati pisci na sceni predstavit će se Zoran Ferić isječkom iz romana „Kalendar Maja“ – „Tišina“, a spisateljski tandem Dežulović i Lucić izvest će satirični performans „Melodije bratstva i prvenstva“. Na Noćnoj sceni, po prvi puta u kazalištu, u „Ringu Kerempuha“ novinar Aleksandar Stanković ugostit će i sučeliti goste iz političkog miljea. Poznati hrvatski novinar, najavio da će u petak 6. lipnja ugostiti Igora Mandića i Tihomira Dujmovića koji će sučeliti svoje stavove o različitim temama. Dan poslije sučeit će dvije europarlamentarke Mirelu Holy i Marijanu Petir, žene koje o istim stvarima dosta različito razmišljaju.
Ovdje možete pronaći raspored predstava i raspored Off programa.



Detaljnije na:
Satiričko kazalište Kerempuh

Petra Plivelić

* Ovaj prilog (tekstualno malo drugačiji i s tonovima) objavljen je 29. svibnja 2014. u emisiji Sve u 16 na Radiju Student. Sama sam prisustvovala konferenciji za medije i uredila prilog za radio. Ovdje objavljene fotografije nisu autorske.

Oznake: kazalište, kazalište Kerempuh, satira, 38. dani satire Fadila Hadžića, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Duško Ljuština, Vinko Brešan, Mani Gotovac, let3, tbf, Aleksandar Stanković, Radio Student

30.05.2014. u 10:48 • 1 KomentaraPrint#^

četvrtak, 15.05.2014.

BBC-jev medijski stručnjak Guy Pelham gostovao na HRT-u

Guy Pelham je nezavisni medijski savjetnik koji se specijalizirao za vijesti i tehnologiju. Na BBC-ju je radio čak 25 godina. Vodio je redakcije internacionalnih, nacionalnih i regionalnih vijesti. Proučavao je tehnologije koje novinari koriste u ovom multimedijalnom dobu i usavršio se u tome. Sada radi s broadcasterima kojima otkriva jednostavnost tehnologije vijesti i pomaže im odabrati najbolju novinarsku opremu. Također, savjetuje i tvrtke koje proizvode tehnologiju za novinare o tome kako da učine svoje proizvode što bliže zahtjevima novinara. Pelham je imao ključnu ulogu u najvećem BBC-jevom projektu - preseljenju BBC Newsgathering-a (središnjeg deska informativne redakcije vijesti) iz Televizijskog Centra u potpuno novo sjedište Broadcasting House u središtu Londona. Neke od zanimljivosti vezane uz Pelhama su da je bio odgovoran za planiranje i vođenje izvještavanja o: tsunamiju na Tajlandu 2004. godine, bombaškom napadu na vlaku u Madridu iste godine, smrti pape Ivana Pavla II. 2005. godine te vjenčanju princa Williama i Catherine Middleton 2011. godine.



Na predavanju, u utorak 13. svibnja u HRT-ovu studiju Bajsić kojem su prisustvovali neki novinari i medijski djelatnici s HRT-a te studenti novinarstva s VERN-a, Hrvatskih studija i s Fakulteta političkih znanosti s profesoricama televizijskog novinarstva. Predavanje je moderirao Domagoj Novokmet, no Guy Pelham imao je glavnu riječ.

U svome predavanju Pelham se najviše usmjerio na BBC-evo preseljenje. Objasnio je kako je sve teklo te kako su se djelatnici prilagodili novom ustroju rada i izgledu deska. Pelham je rekao da se podrazumijeva da su sve redakcije postale više međusobno povezane. Također je postignut viši stupanj integracije. Dodao je i kako je komunikacija je postala važnija nego prije te da iako neki novinari ne žele međusobno komunicirati, jednostavno moraju jer nemaju drugog izbora.


Objasnio je i kako su na BBC-ju novinare koji prikupljaju informacije i one koji proizvode vijesti smjestili blizu jedne drugima kako bi se olakšao posao i povećala produktivnost. Naposljetku, osobe koje donose važne odluke poput odabira tema ili slanja reportera na mjesto događaja sjede zajedno.


Pelham je publici detaljno objasnio funkcioniranje BBC-a i način proizvodnje vijesti. Oko šest tisuća ljudi, koliko radi na BBC-ju, proizvodi dva televizijska programa koja emitiraju 24 sata na dan te kanale BBC 1, 2, 3 i 4 koji prednjače vijestima. Uz njih se još ističu BBC London, BBC Online i Radio Newsroom. Također, proizvode i vijesti na 26 svjetskih jezika. Strategija koje se pridržavaju jest internacionalno, nacionalno, lokalno, multimedijski i višejezično. Jednostavno sročeno – sve za svakoga. Dodao je i kako novinari moraju biti spremni na konvergenciju. Moraju znati sve raditi. Primjerice, nije dovoljno pisati vijesti za portal, treba znati uz pisanu vijest napraviti i neki prilog i biti dostupniji građanima. Pelham smatra da novinari trebaju biti multimedijalni. Isto tako dodaje da nije nužno da je svaki novinar izvrstan na svakom području, od radija preko televizije do online izdanja. Takvi gotovo i ne postoje. Bitno je da novinar može pokriti do neke određene mjere cjelokupan posao, a da najviše radi ono u čemu je najbolji, savjetovao je Pelham buduće novinare.


U svom predavanju Pelham je predstavio publici modernu tehnologiju koju koriste na BBC-ju. Govorio je o virtualnom studiju i o potpuno robotičkom studiju. Kako bi to bolje predočio pokazao je publici nekoliko video isječaka s BBC-ja. Najveće zanimanje pokazalo se za virtualni studio, koji iako ne toliko tehnološki napredan postoji i na HRT-u, te čak i na Televiziji Student. Ukoliko ne znate što je to virtualni studio, svakako pogledajte ovaj video isječak i sve će vam biti jasnije. (Doduše, video isječak nije o virtualnom studiju s BBC-ja, no svi takvi studiji funkcioniraju na isti način.) Virtualni studiji temelje se na elektroničkom načinu prikazivanja fotografija ili pokretnih slika i animacija oko voditelja u studiju. Gledatelj na televiziji vidi voditelja u zabavnom studiju oko kojeg se razne stvari događaju i pojavljuju, a pozadina se iznimno brzo i lako mijenja (tako da voditelj u jednom trenutku može biti ispod površine oceana u odijelu, a u drugom u pustinji). Kolorna podloga, tj. colour separation overlay postiže se uklanjanjem jedne boje s ekrana i njenom zamjenom za sliku, grafiku ili animaciju. Ono što gledatelji ne vide jest da je studio (cijeli ili samo pozadina) obojen čistom plavom, žutom ili jarkozelenom bojom. Dakle, neku od ranije navedenih boja videomikseta će automatski zamijeniti grafikom, snimkom, animacijom ili nečim drugim s druge kamere, magnetoskopa, kompjutora ili grafičke stranice. Evo i primjera jednog priloga s BBC-ja snimljenog u virtualnom studiju.
Kao studentica novinarstva na FPZG-u imala sam čast prije predavanja Guyja Pelhama s ostalim kolegama s Televizijskog novinarstva u pratnji doc. dr. sc. Tene Perišin razgledati informativnu redakciju HTV-a.








Od mnogih poznatih lica koje smo susreli kao što su Iva Repač, Zoran Vakula, Aleksandar Stanković i dr. Najpristupačniji je bio novinar i voditelj s HTV-a 4, Vjeran Mišurac. On nam je objasnio kako treba sjediti pred kamerama, kako uzimati dah i naglašavati riječi , pokazao nam je bubicu, malu slušalicu te objasnio kako funkcionira blesimetar.










Petra Plivelić

Oznake: televizija, HRT, Guy Pelham, Moving BBC

15.05.2014. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 03.05.2014.

Svjetski dan slobode medija - 3. svibnja


Na današnji dan, 3. svibnja obilježava se Svjetski dan slobode medija. Proglasila ga je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 1993. godine. No, zašto je odabran baš 3. svibnja? Tada je godišnjica Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji. Imali su jedinstvenu viziju - zaštititi temeljna prava slobodnog tiska. Cilj obilježavanja Svjetskog dana slobode medija je okupljanje medijskih profesionalaca koji procjenjuju stanje slobode medija u svim zemljama svijeta i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje glavnog problema, tj. podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.


U zajedničkoj poruci glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i glavna ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova poručuju da su prava slobode mišljenja i izražavanja ključna za demokraciju, transparentnost, odgovornost i vladavinu prava. Također smatraju da su ta prava od vitalnog značaja za ljudsko dostojanstvo, društveni napredak i inkluzivan razvoj. Dodali su i da tek kada su novinari slobodni pratiti, istraživati i kritizirati politiku i akcije može postojati dobra vladavina.


UNESCO svake godine dodjeljuje jednom novinaru UNESCO Guillermo Cano World Press Freedom Prize. Ove godine, međunarodni, neovisni žiri medijskih profesionalaca imenovao je turskog istraživačkog novinara Ahmeta Şika dobitnikom te nagrade.


Prema godišnjem izvješću Freedom Housea o slobodi medija u svijetu samo 14% svjetskog stanovništva uživa u slobodnim medijima. Točnije, to znači da samo jedna od sedam osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upleće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima. Od 197 analiziranih zemalja Hrvatska ima rejting 40 i zauzela je 83. mjestu u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja. Prvo mjesto na listi kao medijski slobodne zemlje dijele Nizozemska, Norveška i Švedska, dok je zadnje mjesto zauzela Sjeverna Koreja.



Već tradicionalno, na Svjetski dan slobode medija novinari i medijski radnici su od 11:55 do 12 sati, na poziv Sindikata novinara Hrvatske (SNH), simboličnom akcijom „Pet minuta gromoglasne tišine“ upozorili na sve lošiji položaj novinara i medija, čime se izravno ugrožava sloboda medija i pravo javnosti na kvalitetno informiranje. U priopćenju Sindikata novinara Hrvatske, predsjednik Anton Filić spomenuo je eliminiranje neovisnog i kritičkog novinarstva, kao i posljednju nepravomoćnu sudsku presudu za tzv. sramoćenje, kojom je novinarka Slavica Lukić kažnjena plaćanjem kazne od 26.000 kuna. Smatra da je ta presuda pokazala da može biti proglašen krivim i onaj tko je iznio istinu. Dotaknuo je i problem tzv. RPO sustava kojim se dopušta nakladnicima da novinare više ne moraju zapošljavati (u skladu sa Zakonom o radu), nego da ih mogu angažirati i kao slobodne novinare, koji zapravo rade isto ono što i stalno zaposleni novinari. „Jer, postavlja se pitanje, kakve uvjete za objektivno izvještavanje imaju novinari kojima poslodavci svakodnevno prijete otkazom i raskidom suradnje, jednostrano im smanjuju plaću, zakidaju ih za dodatke za prekovremeni i rad nedjeljom“, navodi se u priopćenju SNH-a.


Istovremeno, čelnici Hrvatskog novinarskog društva (HND) ističu da je u posljednjih pet godina bez posla ostalo između 1500 i 2100 novinara te da je stanje iznimno teško u tiskanim medijima. „Poslodavci režu troškove i plaće, daju otkaze i položaj novinara je sve nestabilniji, a sve to odražava se na profesionalne novinarske standarde“, rekao je predsjednik HND-a Zdenko Duka. Istaknuo je i kako su pokrenute aktivnosti protiv kaznenog djela sramoćenja.


Suočena sa svim ovim podacima, kao studentica novinarstva, pitam se jesam li svjesna u što sam se upustila odabravši ovaj fakultet i zanimanje koje nije ni traženo niti profitabilno. Je li ova kriza u novinarstvu samo privremena, kao stanje do kojeg je došlo zbog raznih utjecaja? Može li se svijet izvući iz krize u novinarstvu kao iz one ekonomske? Ne znam. No, ja među prvima ne gubim nadu!



Detaljnije na:
hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_slobode_medija
www.unesco.org - zajednička poruka glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona i glavne ravnateljice UNESCO-a Irine Bokove
www.unesco.org - 2014 UNESCO Guillermo Cano World Press Freedom Prize
freedomhouse.org
www.poslovni.hr
vijesti.hrt.hr

Petra Plivelić

Oznake: svjetski dan slobode medija, UN, mediji, novinari, freedom house, shn, HND

03.05.2014. u 09:34 • 8 KomentaraPrint#^

petak, 25.04.2014.

Dan sjećanja na holokaust i heroizam - 27. travnja

Jom hašoa (na hrvatskom poznat kao Dan sjećanja na holokaust i heroizam) obilježava se kao izraelski dan komemoracije za približno šest milijuna židova koji su stradali u Holokaustu zbog akcija koje je provodila nacistička Njemačka sa svojim sudionicama i za židovski otpor u tom periodu. U Izraelu se održava 27. nisana (travnja/svibnja) te je nacionalni spomendan i javni praznik. Ustanovljen je 1951. godine i ugrađen u zakon koji je potpisao premijer Izraela David Ben-Gurion i predsjednik Izraela Yitzhak Ben-Zvi.


U ostalim zemljama postoje različiti komemorativni dani, od kojih je najpoznatiji 27. siječnja - Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. To je međunarodni dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Ovaj se Dan obilježava diljem Europe. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Tog se datuma Dan sjećanja na holokaust obilježava i u Republici Hrvatskoj.


Većina židovskih zajednica na Jom hašou održava svečanu ceremoniju, no ne postoji institucionalizirani ritual koji su prihvatili svi židovi. Obično se tada pale memorijalne svijeće i recitira Kadiš, molitva za preminule. Počast za približno šest milijuna židova poginulih u Holokaustu na poseban način održava se u Izraelu, gdje postoji točno određen raspored događanja. Primjerice, dan prije u suton se počinje s ceremonijom, zastave se spuštaju na pola koplja, pali se točno šest baklji, u 10 sati ujutro na Jom hašou oglašavaju se sirene diljem Izraela na dvije minute kada svi prestaju s radom i stoje u mirnom stavu (staju čak i automobili na cestama) i dr.


Komemoracije izvan Izreala imaju raspon od sinagognih službi do komunalnih bdijenja i edukativnih programa. No, zadnjih godina najupečatljivija je ona u Poljskoj. Tijekom 27. travnja deseci tisuća izraelskih srednjoškolaca i tisuće židova i nežidova diljem svijeta vrše memorijalnu službu u Auschwitzu koja je postala poznata kao Marš živih u inat smrtnim marševima tijekom Holokausta. Međunarodnim maršom živih (The International March of the Living) izražava se poštovanje i održava sjećanje na sve žrtve Holokausta simboličkim trokilometarskim maršom od Auschwitza do koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Tijekom njihovog posjeta, sudionici posjećuju najvažnija mjesta Holokausta u Poljskoj zajedno s preživjelima koji s njima dijele svoja bolna sjećanja. Isto tako, sudionici imaju priliku upoznati neke od Pravednika među narodima i učiti o njihovim i herojskim djelima europskih naroda koji su se oduprli nacističkoj tiraniji.




U suradnji s Festivalom tolerancije, studenti Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu po prvi puta organizirano sudjeluju u Maršu živih u sklopu terenske nastave. Studentima FPZG-a pridružilo se i pet studenta s Filozofskog fakulteta te četiri volontera Festivala tolerancije. Marš živih dio je sveučilišnih aktivnosti kojima se unaprijeđuju ishodi učenja postojećih studijskih programa. Generalni pokrovitelj Marša živih je gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Stručno putovanje realizirat će se u razdoblju od 26. do 28. travnja 2014. pod stručnim vodstvom gospodina Branka Lustiga. Maršu živih pridružit će se rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, Uprava i nastavnici Fakulteta političkih znanosti.



Branko Lustig, proslavljeni filmski producent, oskarovac i glumac čest je i rado viđen gost Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Tako je 24. ožujka 2014., svojim gostovanjem oduševio studente novinarstva. Predavanje je održano na engleskom jeziku zbog gostovanja studenata i profesora novinarstva iz Missourija i Tennesseeja na FPZG-u. Kao uvod u predavanje prikazan je kratak film The New York Timesa o Lustigu „Branko: Return to Auschwitz“, a zatim je uz malu pomoć moderatora glavnu riječ preuzeo sam Lustig. Govorio je o svom životu i boravku u logoru, te o svijetu filma i poznatim producentima s kojima je radio. Na pitanja studenata odgovarao je spremno i šaljivo. Prisutnima je čak otkrio gdje drži svoja dva Oskara i druge nagrade. Na dan obilježavanja Jom hašoe, u nedjelju 27. travnja, na drugom programu HTV-a u 20 sati možete pogledati američki film Schindlerova lista, za kojeg je Branko Lustig 1993. godine dobio Oskara.



Detaljnije na:
hr.wikipedia.org/wiki/Jom_hašoa
hr.wikipedia.org/wiki/Dan_sjećanja_na_holokaust
www.fpzg.unizg.hr
televizijastudent.com

Petra Plivelić

Oznake: Jom hašoa, Holokaust, povijest, FPZG, Branko, film, Schindlerova lista

25.04.2014. u 17:09 • 2 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.04.2014.

Cosmopolitan.com i Cosmopolitan.hr - usporedba web stranica i profila na društvenim mrežama Facebook i Twitter

Cosmopolitan – američko tiskano izdanje
Cosmopolitan je najprodavaniji ženski časopis na svijetu. Prvi put je objavljen davne 1886. godine u SAD-u kao obiteljski časopis pod nazivom The Cosmopolitan, s posebnim rubrikama za žene. Zatim je transformiran u časopis posvećen literaturi, a tek je 1965. godine, dolaskom legendarne Helen Gurley Brown na mjesto glavne urednice, postao ženskim časopisom. Helen Gurley Brown bila je američka spisateljica i poslovna žena, a čak 32 godine bila je glavna urednica američkog Cosmopolitana, pomoću kojeg se 1960-ih borila za seksualnu slobodu žena, započevši epohu, kasnije nazvanu, seksualna revolucija. Ona je tvrdila da žena može imati sve – „ljubav, seks i novac“. Cosmopolitan kakav nam je danas poznat na više od 150 stranica, izdaje kompanija Hearst Magazines, a od 2012. glavna urednica je Joanna Coles. Popularno zvan Cosmo ima čak 64 međunarodna izdanja, na 35 jezika, a distribuiran je u više od 100 zemalja diljem svijeta. Također, Cosmopolitan ima i digitalno izdanje, web stranicu , a dostupan je i na brojnim društvenim mrežama.



Cosmopolitan – hrvatsko tiskano izdanje
U Hrvatskoj Cosmopolitan izlazi od 1998. godine. Danas izlazi u sklopu jedne od vodećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj – Adria Media Zagreb, koja je dio Adria Media Holdinga. Dok je u samom početku, od 1998. do 2010. godine Cosmopolitan izlazio u sklopu izdavačke kuće Europapress Holding. Hrvatski Cosmopolitan izlazi redovito dvadeset i petog svakog mjeseca, a njegova glavna urednica je Marijana Filipović Grčić. Baš kao i onaj američki, i hrvatski Cosmopolitan ima više od 150 stranica, svoju web stranicu i profile na društvenim mrežama.



Ženska publika
Ženski časopisi su vrsta tiskanih medija kojima se zadovoljavaju specifične potrebe ženskog čitateljstva. U samim počecima časopisi su pisali o kućanskim savjetima i o savjetima pri odgoju djece. Razvojem feminizma u ženske časopise postepeno su se uvodile sve škakljivije teme. Tako danas većina ženskih časopisa piše o modi, ljepoti, emocijama, ljubavnim i seksualnim temama. Često se u časopisima pronalaze kulinarski recepti, savjeti o uređenju doma, tračevi iz svijeta slavnih, prijedlozi destinacija za putovanje, knjiga za čitanje, glazbe za slušanje, in mjesta koja valja posjetiti i sl. Naravno, ovisno o tipu žene kojem se časopis obraća i fokus će biti na drugačijim temama. Također, ovisno o tipu čitateljica kojima se obraća, pojedini časopis će kroz sve svoje stranice prikazivati idealnu ženu tog tipa. „Dosadašnja istraživanja novinskog tržišta su pokazala da je ženska publika vrlo zahvalna, vjerna i masovna“ (Vilović, 2001: 1). Upravo je to razlog zbog kojeg se žene smatraju „lakom metom“. Ženska publika često je na meti izdavača koji im nameću bezbroj različitih vrsta revija, magazina i časopisa.


Web stranice
Web stranica američkog Cosmopolitana je šarena te puna fotografija žena i slavnih osoba. Naslovi i bitne stvari označene su ružičastom bojom, koja je zaštitna boja Cosmopolitana. Također, na stranici nema reklama.



Na web stranici hrvatskog Cosmopolitana prvo što uočavamo su dvije reklame koje zauzimaju velik dio prostora. To su reklama za Schwarzkopf i net.hr gdje se nude linkovi na njihove članke. Zaglavlje web stranice je naravno ružičasto. U ostalome je vrlo slična američkoj web stranici.



Rubrike
Web rubrike odgovaraju onima u časopisu. Dakle, rubrike američkog Cosmopolitana su: Veze (Relationships) koja ima podrubrike o ljubavi, seksu i odnosima; rubrika Slavni (Celebs) govori o vijestima s crvenog tepiha, zvijezdama i njihovim večernjim toaletama, makeoverima i sl., rubrika Ljepota i moda (Beauty & Fashion) u podrubrikama donosi sve novosti o make up-u, njezi lica i kose te o trendovima s modnih pista; rubrika Zdravlje (Health) govori o zdravoj i popularnoj hrani i piću te o dijetama i vježbanju; rubrika Posao (Work) donosi savjete vezane uz novac i karijeru; rubrika Cosmo za Latinoamerikanke (Cosmo For Latinas) u svojim podrubrikama donosi novosti iz svih ostalih rubrika na jednom mjestu koje su prilagođene Latinoamerikankama; u rubrici Pretplata (Subscribe) čitateljice se mogu pretplatiti na tiskano ili digitalno izdanje časopisa; a posljednja rubrika u nizu je Osvoji (Win) gdje se čitateljice svojevoljno prijavljuju na nagradne igre, a nagrade su većinom beauty proizvodi.


Rubrike web stranice hrvatskog Cosmopolitana odgovaraju rubrikama u hrvatskom izdanju časopisa, no uvelike odgovaraju i rubrikama s američke web stranice. Dakle, rubrike su: Ljubav & Seks koja govori o vezama i odnosima, a donosi i kolumne profesora Kobaloffa i Štulhofera; rubrika Ja, samo bolja donosi podrubrike o zdravlju, karijeri i ispovijedima čitateljica; Ljepota govorio o zaštiti od sunca; rubrika Moda donosi Look dana, Strašni sud i pomaže čitateljicama u pitanju stila; rubrika Muška posla ima podrubrike 100% muško, Živjele razlike i Bezobrazno zgodan; Celebrity donosi najnovije vijesti i tračeve iz života slavnih; dok rubrika Chill out čitateljicama donosi testove, nagradne igre, odgovore na njihova pitanja i sl.; Fitness izazov govori o prehrani i vježbanju; zadnja rubrika je posvećena Cosmopolitanovom Beauty Awardsu.



Medijska konvergencija
Uz mjesečno tiskano izdanje američki Cosmopolitan ima i digitalno izdanje. Čitateljice se jednostavnim internetskim postupkom mogu pretplatiti na tiskano ili digitalno izdanje. Također, kako bi bio još dostupniji u svijetu novih medija, Cosmopolitan ima u posebnu, besplatnu iPad aplikaciju i izdanje časopisa za iPad. Isto tako, jednostavnim postupkom registriranja čitateljice imaju mogućnost dobivanja besplatnog tjednog Newslettera na njihovu e-mail adresu.

U cilju konvergencije medija i širenja na medijskom tržištu američki Cosmopolitan ima i svoju radijsku stanicu. Naime, Cosmo radio je stanica na Sirius XM Satellite Radio-u, koji je jedan od dva satelitska radijska servisa u SAD-u koji su dio američke radiodifuzijske kompanije pod nazivom Sirius XM Radio Inc. Radio je dostupan svugdje u SAD-u, a prilagođen je i iPhone-ima i iPod touch-evima. Cosmo radio se bavi istim temama kao i časopis, no pokriva i neke značajne evente u zemlji. Radio je aktivan 24 sata na dan, a tijekom svakog radnog dana ima tri programa uživo. To su: Wake up With Taylor od 7 do 11 sati, Cocktails with Patrick od 15 do 18 sati i The Love and Sex Show with Dr. Jenn od 18 do 22 sata.


Američki Cosmopolitan je aktivan i u još jednoj medijskoj niši, tj. u izdavaštvu. To funkcionira tako da urednici Cosmopolitana članke o istoj ili sličnoj temi kompiliraju u knjigu. Tako su neki od naslova: Cosmo's Official Cocktail Book, Cosmo's Sexiest Beauty Secrets, Cosmo Conffesions itd.


Američki Cosmopolitan ima i svoj YouTube kanal na kojem objavljuje razne videe, tutorijale i redovite emisije kao što su: Beauty or Bullshit, Sexy vs. Skanky, Cosmo Live; što je zapravo sastanak Cosmo urednika uživo utorkom u 16 sati. Uz sve navedeno, Cosmopolitan.com aktivan je i na društvenim mrežama.



Čitateljicama u Hrvatskoj dostupno je mjesečno tiskano izdanje Cosmopolitana, a na web stranici dostupno je i 11 stranica aktualnog broja časopisa u digitalnom obliku. Kako zapravo ne postoji pravo digitalno izdanje hrvatskog Cosmopolitana, postoji pretplata samo za tiskano izdanje. Uz ovu šturu medijsku konvergenciju, spram one američke, Cosmopolitan.hr aktivan je i na društvenim mrežama.



Facebook
Američko uredništvo Cosmopolitana poziva čitateljice da na zidu Facebook profila objavljuju i dijele postove vezane uz teme kojima se Cosmopolitan bavi. Ono što uredništvo samo objavljuje na svom Facebook profilu su zapravo linkovi na članke s web stranice i videe s njihovog YouTube kanala. Ukoliko je aktualna neka nagradna igra, pozivaju čitateljice na sudjelovanje. U komentarima ispod objava često odgovaraju na pitanja čitateljica ili ih samo komentiraju.





Facebook profil Cosmopolitan.hr-a zamišljen je kao savjetodavno mjesto u virtualnom prostoru, koje potiče čitateljice na druženje, zabavu i edukaciju. Osnovan je 19. veljače 2013. godine i uredništvu zapravo koristi samo za linkanje članaka s web stranice. Tijekom neke nagradne igre pozivaju čitateljice na sudjelovanje, a za razliku od onog američkog, hrvatsko uredništvo nije spremno na komunikaciju s čitateljicama, ni u komentarima niti u inboksu, u što sam se i sama uvjerila kada sam im slala poruku kako bih saznala godine osnutka američke i hrvatske web stranice, jer ta informacija naime nigdje ne postoji.




Twitter
Twitter profil Cosmopolitan.com-a, kao i Facebook profil, služi samo za linkanje vlastitog sadržaja, tj. za samopromociju. No, ovdje čak retweetanjem dobivaju i besplatnu promociju, reklamu od slavnih osoba koje su aktivne na Twitteru. Na slici ispod je primjer retweeta američke glumice Nine Dobrev. Uredništvo često ažurira svoj profil i vrlo je aktivno na Twitteru, a shodno tome postiže i sve veću popularnost kod čitateljica.





Profil Cosmopolitan.hr-a na Twitteru nema nikakvih slika, već samo običnu crnu pozadinu. Na profilu Cosmopolitan.com-a postoje neke fotografije, hashtagovi, retweetovi i sl. Na Twitter profilu Cosmopolitan.hr-a toga nema. Samo obični linkovi bez fotografija s nekim pojašnjenjem ili najavom onoga što je u linku.




Svima je već na prvi pogled jasno koliko je web stranica američkog Cosmopolitana, općenito gledajući, bogatija, koliko se trude, kako shvaćaju koncept medijske konvergencije. Svugdje su i u svako doba dostupni i aktualni. Društvene mreže koriste za promociju vlastitog sadržaja, no to čine na što zabavniji način, s puno šarenila, fotografija, zanimljivosti i sl. Dok u Hrvatskoj još uopće nije shvaćen koncept medijske konvergencije. Kada uzmete i tiskano izdanje Cosmopolitana u ruke možete uočiti veliki broj novinarskih tekstova koji je samo preveden s engleskog, tj. copy-paste tekst iz prethodnog američkog izdanja.

Izvor:
www.cosmopolitan.com (6. 3. 2014.)
www.cosmopolitan.hr (6. 3. 2014.)
www.facebook.com/Cosmopolitan (6. 3. 2014.)
www.facebook.com/cosmopolitan.hr (6. 3. 2014.)
twitter.com/Cosmopolitan (6. 3. 2014.)
twitter.com/CosmopolitanHR (6. 3. 2014.)
en.wikipedia.org/wiki/Cosmopolitan_(magazine) (6. 3. 2014.)
www.adriamedia.hr/izdanja/cosmopolitan (6. 3. 2014.)
Vilović, Gordana. 2001. Hrvatski ženski tisak : Žena između kuhinje i salona ljepote, Media Online
Vilović, Gordana. 2007. Povijest vijesti. Zagreb: Sveučilišna knjižara

Petra Plivelić i Anja Mihaljević

Oznake: časopisi, cosmopolitan, internet, Facebook, twitter, konvergencija

17.04.2014. u 15:43 • 4 KomentaraPrint#^

subota, 12.04.2014.

Osvrt na balet "Ana Karenjina"

Balet Ana Karenjina po prvi put je uprizoren u Hrvatskoj 4. travnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Roman Lava Nikolajeviča Tolstoja je svoje prvo baletno uprizorenje doživio tek 1972. u Boljšoj teatru. U svijetu postoje tri različite koreografije za ovaj balet na glazbu različitih autora. Za modernu adaptaciju slavne ljubavne priče i njezina tragičnog završetka, baš kao i za izbor glazbe velikog ruskog umjetnika Petra Iljiča Čajkovskog zaslužni su Leo Mujić i Valentina Turcu.



Najpoznatiju Tolstojevu junakinju Anu Karenjinu utjelovila je prvakinja baleta HNK Edina Pličanić. Ostatak ljubavnog trokuta utjelovili su solist baleta Tamas Darai kao grof Vronski, kojemu je ovo prva velika premijerna uloga i najtalentiraniji zagrebački solist Guilhermo Gameiro Alves kao Karenjin. Serjožu, sina Karenjinovih tumači Bartol Schönberger, jedan od malobrojnih dječaka u Hrvatskoj koji uči balet.


Dojam izuzetno dramatične, duboke i potresne baletne predstave upotpunjen je koreografijom Lea Mujića, scenografijom Ivana Kirinčića, kostimografijom Alana Hranitelja, te oblikovanjem svjetla Aleksandra Čavleka.


Karte za praizvedbu nisu bile u slobodnoj prodaji. Publika, u kojoj je bio i premijer Zoran Milanović, oduševljeno je ispratila sve protagoniste te vrlo uspjele baletne predstave. Neoklasično-moderna koreografija Lea Mujića vrlo je teška za plesače na više načina, i pred ansambl je ljestvica visoko postavljena.



Priča o Ani Karenjinoj svima je poznata još od srednje škole, no ovo baletno uprizorenje posebnije je od svih filmova koji obrađuju ovu priču i zaista ga vrijedi pogledati. Osim same koreografije u kojoj se prožimaju zavidni baletni i gimnastički pokreti, osobno, najdojmljivije je oblikovanje svjetla. Ono istovremeno prati glazbu, pokrete i osjećaje likova, a neočekivani vrhunac postiže na samom kraju baleta. Naravno, neizostavni su postava scenografije i kostimi koji su vjerno preneseni iz knjige na kazališne daske. Ukoliko ste i vi, poput mene, skloni vizualiziranju priče dok čitate knjigu niti jedna stavka ovog uprizorenja neće vas razočarati. Učinit će vam se kao da je bogati sloj ruskog društva sedamdesetih godina 19. stoljeća ponovno oživio.


Stručnjaci prognoziraju kako bi se Ana Karenjina mogla pokazati kao možda najbolja produkcija ne samo baleta, već zagrebačke nacionalne kazališne kuće uopće posljednjih sezona. Balet se, uz praizvedbu, izvodio pet puta ovog travnja, a prema rasporedu moći će se pogledati i u svibnju.

Detaljnije na:
www.hnk.hr
www.tportal.hr
www.jutarnji.hr

Petra Plivelić

Oznake: balet, ana karenjina, HNK, Književnost, umjetnost, Kultura, kazalište

12.04.2014. u 22:19 • 3 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.04.2014.

Klasični Rim na tlu Hrvatske

U Galeriji Klovićevi dvori 27. ožujka otvorena je izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske: arhitektura, urbanizam, skulptura. Ona predstavlja sintezu onoga najznačajnijeg što nam je razdoblje antičkog Rima ostavilo u nasljeđe. Ovom se izložbom nastavlja ciklus prezentacije naše kulturne baštine iz razdoblja antike koji je započet 2010. godine izložbom Antički Grci na tlu Hrvatske.


Prikazano je oko 150 artefakata iz razdoblja klasičnog rimskog utjecaja na prostoru tadašnjih rimskih provincija Dalmatia, Pannonia i Histria. Artefakti su inače razasuti po mnogim hrvatskim muzejskim institucijama, no za potrebe izložbe su posuđeni. Izložbu je pripremio velik broj hrvatskih stručnjaka iz različitih područja arheologije.


Najznačajniji artefakt zasigurno je kip rimske carice Livije. Naime, mramorni kip tijela carice Livije čuva se u Opuzenu, a glava joj se čuva u Ashmolean Museumu u Oxfordu. Livijin kip pronađen je u arheološkim istraživanjima 1995/1996. godine u Naroni zajedno sa skupinom drugih mramornih kipova, od kojih većini također nedostaje glava. Prema anegdoti Livijinu glavu je u 19. stoljeću u Naroni zapazio britanski arheolog Arthur Evans te ju je s mještaninom mijenjao za svoj šešir. Ponio ju je u Veliku Britaniju gdje je ostala do danas.


Među artefaktima je i prepoznatljiva Glava Solinjanke. Za taj mramorni portret s početka 3. stoljeća pretpostavlja se da je portret carice Plautile, Karakaline supruge, a Solinjankom se naziva zbog mjesta nalazišta. Izložene su brojne skulpture iz klasičnog razdoblja rimske umjetnosti, neke od njih su: interpretacija Polikletova Westmacott dječaka, Kip Venere Anzotike, Kip Dijane majstora Maksimina, Reljef Silvana, Nimfa, Kip Magna Mater te drugi primjerci portreta, skulptura i sitne brončane plastike. Financijski najprihvatljivija cijena pojedinačne ulaznice je nedjeljom od 14 sati do kraja radnog vremena, a iznosi 10 kn. Besplatna vodstva su svakim danom u 17 sati. Izložba će biti otvorena do 25. svibnja ove godine.

Detaljnije na:
www.galerijaklovic.hr

Petra Plivelić

Oznake: Kultura, izložba, galerija Klovićevi dvori, Klasični Rim na tlu Hrvatske, Carica Livija, glava Solinjanke

09.04.2014. u 00:10 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 06.04.2014.

Ella i Marilyn


Glazbeno scenska duodrama Ella i Marilyn američko-britanske autorice Bonnie Greer premijerno je izvedena 23. ožujka u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Redateljica Nina Kleflin donosi dirljivu i povijesnu priču o prijateljstvu, hrabrosti, strahovima i nadama dvije iznimne žene, umjetnice i dive. Američku „kraljicu jazza“ Ellu Fitzgerald utjelovila je hrvatska pjevačica i gošća kazališta Komedija Zdenka Kovačiček. Dok je bezvremensku ikonu seksipila Marilyn Monroe utjelovila mlada zvijezda kazališta Vanda Winter.


Okosnica priče je događaj iz davne 1955. godine, kada već svjetski poznata Marilyn Monroe saznaje da je njenoj omiljenoj pjevačici Elli Fitzgerald zabranjen nastup u elitnom jazz klubu Mocambo u Los Angelesu zbog rasne segregacije. Marilyn hrabro naziva vlasnika kluba Mocambo i obećaje mu da će pet večeri za redom sjediti u prvom redu njegovog kluba, ukoliko dozvoli Elli da nastupa. Ona zaista održi obećanje, a iza scene jazz kluba dvije velike zvijezde postaju prijateljice i tako promijene jedna drugoj život.


U predstavi se Ellini i Marilynini razgovori izmjenjuju s dvadesetak glazbenih brojeva, među kojima su Ellini najveći hitovi poput Lady Be Good i Blue Moon, no nije izostavljena ni slavna Marilynina izvedba Diamonds Are a Girl's Best Friend. Obje glavne glumice su oduševile nastupima, a publika ih je nagradila ovacijama.


Stvaranju ugođaja čuvenog losanđeleskog Mocambo kluba dodatno su pridonijeli glazbena pratnja jazz banda Komedijina orkestra te ostali likovi na sceni koji su dio Komedijina baletnog ansambla.


Predstava je oduševila, a gledalište je za svaku izvedbu gotovo potpuno popunjeno. Mjuzikl je i dalje na rasporedu predstava kazališta Komedija, stoga je svi zainteresirani mogu pogledati i ovog travnja.

Detaljnije na:
www.komedija.hr

Petra Plivelić

Oznake: Kultura, kazalište komedija, Ella i Marilyn, Marilyn Monroe, Ella Fitzgerald, glazba

06.04.2014. u 03:20 • 3 KomentaraPrint#^

četvrtak, 27.03.2014.

The Label – prvi hrvatski dokumentarac o modi


The Label je dokumentarni film koji će nam pružiti pogled u intrigantan svijet hrvatske modne industrije. Film te vrste u Hrvatskoj još ne postoji, stoga ne čudi veliko zanimanje javnosti. Iza ovog projekta stoji grupa troje mladih ljudi s vizijom, koji i sami sudjeluju u mnogim segmentima modnog posla.


Svjetlana Matić je novinarka i dnevna urednica emisije In Magazin na Novoj TV. Autorica je brojnih televizijskih modnih reportaža, a zahvaljujući svome poslu imala je priliku intervjuirati brojne poznate manekenke i svjetske dizajnere.
Jure Perišić je modni fotograf koji iza sebe ima nekoliko izložbi. Jedan je od pokretača modnog brenda Coded Edge i apsolvent Novinarstva na smjeru Televizija i Novi mediji na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kao fotograf surađivao je sa brojnim domaćim modnim dizajnerima, poznatim brendovima i magazinima te je trenutno službeni fotograf Fashion.hr style community portala.
Suzana Arslani već 15 godina snima i montira razne serije, dokumentarce, reklame, spotove i modne, lifestyle i sportske događaje. Za vrijeme boravka u Parizu radila je na filmovima, reklamama te je za Fashion TV snimala modne događaje I revije svjetski poznatih dizajnera.


Ovaj će dokumentarni film na jednom mjestu okupiti najpoznatije hrvatske dizajnere, manekenke, vizažiste, frizere i ostale talentirane stručnjake u dinamičnom modnom svijetu. U dokumentarcu će gostovati i brojne ličnosti iz javnog života.
„Materijal se još naveliko snima, a naša će kamera biti prisutna i na predstojećim hrvatskim modnim događanjima. Imamo iskustva u tom poslu, pa znamo koliko se toga treba napraviti da bi na pisti u tih 10 minuta sve izgledalo savršeno“, rekla je jedna od autorica ovog projekta, Svjetlana Matić za jedan hrvatski web portal. Pojasnila je kako planiraju snimiti brojne zanimljive materijale koje će učiniti ovaj film zanimljivim. „Dosta je posla pred nama. Na terenu za nas nema scenarija“, dodala je. Autori su iznenađeni velikim interesom javnosti za ovaj film, stoga će se truditi to i opravdati. „Cilj nam je putem društvenih mreža obavještavati o napretku dokumentarca, a uz to ćemo otkrivati zanimljivije trenutke sa snimanja The Label filma“, rekla je Svjetlana Matić. Ovdje možete vidjeti i najavu ovog filma koja je nedavno objavljena.

Detaljnije na:
www.budi.in
www.fashion.hr
dnevnik.hr

Petra Plivelić

Oznake: film, dokumentarac, moda, The Label

27.03.2014. u 23:59 • 2 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2014  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Svibanj 2014 (4)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ovaj blog je kreiran za potrebe kolegija Online novinarstvo na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Linkovi